Stres i škripanje zubima
U današnjem modernom i užurbanom načinu života sigurno ste od barem nekoliko bližih ljudi ili barem poznanika čuli da stišću ili škrgutaju zubima, a možda ste se baš vi jutros probudili stisnutih zuba sa boli u čeljusti i zapitali se što vam se to događa. Radi se o danas sve učestalijem poremećaju koji se zove bruksizam.
Bruksizam je nesvjesno škripanje i stiskanje zubima, te se najčešće javlja tijekom sna. Međutim nesvjesno stiskanje može biti prisutno i danju ukoliko ste izloženi jačem emocionalnom stresu. Škripanje zubima, manifestira se pokretima donje čeljusti, te ponekad može biti i prilično glasno. Isto tako bruksizam se može javiti i kao stiskanje zuba, kod kojih nema nikakvih pokreta čeljusti, te je u tom slučaju nečujno.
UZROCI I SIMPTOMI BRUKSIZMA
Glavni uzrok bruksizma su stres i nervoza. Isto tako uzrok mogu biti neki lijekovi te različiti stimulansi kao na primjer kava i alkohol . Mnogi ljudi niti ne znaju što se u stvari s njihovim zubima tijekom noći događa, da bi to saznali tek nakon što im na taj problem skrene pozornost životni partner (koji često noću od glasnog škripanja ne može spavati) ili pri posjetu stomatologu kada se primijeti gubitak cakline i pretjerano potrošeni zubi. Nažalost, neki otkriju da imaju bruksizam tek kada problem uznapreduje pa se jave simptomi poput boli u temporomandibularnom zglobu (čeljusni zglob koji povezuje donju čeljust sa lubanjom te omogućuje otvaranje i zatvaranje usta), glavobolja, preosjetljivost zuba na toplo, hladno te kisele napitke. Ostali simptomi koje možete primjetiti ako patite od bruksizma su škljocanje u čeljusnom zglobu, bol u uhu, bol pri žvakanju i jedenju, lomovi na zubima, otkrhnuti ispuni na zubima.
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA I LIJEČI BRUKSIZAM
Da bi se postavila dijagnoza , potrebno je otići na pregled kod stomatologa. Stomatolog će temeljitim pregledom vaših zuba, žvačnih mišića i temporomandibularnog zgloba te uočavanjem promjena na zubima, utvrditi patite li zaista od bruksizma i je li vam potrebna terapija. Ako stomatolog utvrdi da je prisutan bruksizam, preporučit će vam terapiju. Izrađuje se posebno prilagođena individualna udlaga koja će spriječiti daljnje trošenje zuba, te zaštiti vaš zglob i mišiće od daljnjeg naprezanja. Ukoliko je bruksizam već doveo do oštećenja zuba, potrebno je prethodno sanirati vaše zube novim ispunima ili protetskim radovima.
MOGU LI DJECA PATITI OD BRUKSIZMA
I djeca mogu patiti od bruksizma. Postoji više faktora koji mogu uzrokovati bruksizam kod djece. Osim emocionalnog stresa, to mogu biti rast i nicanje zuba, nepravilno postavljeni zubi, genetska predispozicija, alergije, stanja i bolesti koje otežavaju djeci disanje preko noći. Bruksizam kod djece može se javljati samo povremeno, može biti prolaznog karaktera, a može se nastaviti i u odrasloj dobi. Ukoliko stomatolog procjeni, djeci se mogu izraditi udlage za noćno škripanje, ali važno je napomenuti da su potrebne redovite kontrole zbog rasta i razvoja čeljusti te često mjenjanje udlaga.
NA KOJI NAČIN VI MOŽETE SMANJITI ŠKRIPANJE I STISKANJE ZUBIMA
Budući da ne postoji stomatološka terapija koja će zaustaviti vašu potrebu za stiskanjem i škrgutanjem zubima i ukloniti uzrok bruksizma, različiti su načini da sami pokušate stvoriti otpornost na stres ili barem ublažiti vašu potrebu za stiskanjem zuba. Ukoliko možete, pokušajte izbaciti ili smanjiti svakodnevne stimulanse kao što su kava, alkohol i cigarete. Izdvojite vrijeme za sebe i prakticirajte opuštajuće tjelovježbe, te tehnike disanja kako biste se opustili barem pola sata u danu. Danas ljudi sve više odlaze na psihoterapiju, kako bi rješili svoje emocionalne probleme ili se naučili nositi sa svakodnevnim stresom, tako da je i to jedna od opcija.