Stres i škripanje zubima U današnjem modernom i užurbanom načinu života sigurno ste od barem nekoliko bližih ljudi ili barem poznanika čuli da stišću ili škrgutaju zubima, a možda ste se baš vi jutros probudili stisnutih zuba sa boli u čeljusti i zapitali se što vam se to događa. Radi se o danas sve učestalijem poremećaju koji se zove bruksizam. Bruksizam je nesvjesno škripanje i stiskanje zubima, te se najčešće javlja tijekom sna. Međutim nesvjesno stiskanje može biti prisutno i danju ukoliko ste izloženi jačem emocionalnom stresu. Škripanje zubima, manifestira se pokretima donje čeljusti, te ponekad može biti i prilično glasno. Isto tako bruksizam se može javiti i kao stiskanje zuba, kod kojih nema nikakvih pokreta čeljusti, te je u tom slučaju nečujno.   UZROCI I SIMPTOMI BRUKSIZMA Glavni uzrok bruksizma su stres i nervoza. Isto tako uzrok mogu biti neki lijekovi te različiti stimulansi kao na primjer kava i alkohol . Mnogi ljudi niti ne znaju što se u stvari s njihovim zubima tijekom noći događa, da bi to saznali tek nakon što im na taj problem skrene pozornost životni partner (koji često noću od glasnog škripanja ne može spavati) ili pri posjetu stomatologu kada se primijeti gubitak cakline i pretjerano potrošeni zubi. Nažalost, neki otkriju da imaju bruksizam tek kada problem  uznapreduje pa se jave simptomi poput boli u temporomandibularnom zglobu (čeljusni zglob koji povezuje donju čeljust sa lubanjom te omogućuje otvaranje i zatvaranje usta), glavobolja, preosjetljivost zuba na toplo, hladno te kisele napitke. Ostali simptomi koje možete primjetiti ako patite od bruksizma su škljocanje u čeljusnom zglobu, bol u uhu, bol pri žvakanju i jedenju, lomovi na zubima, otkrhnuti ispuni na zubima.   KAKO SE DIJAGNOSTICIRA I LIJEČI BRUKSIZAM Da bi se postavila dijagnoza , potrebno je otići na pregled kod stomatologa. Stomatolog će temeljitim pregledom vaših zuba, žvačnih mišića i temporomandibularnog zgloba te uočavanjem promjena na zubima, utvrditi patite li zaista od bruksizma i je li vam potrebna terapija. Ako stomatolog utvrdi da je prisutan bruksizam, preporučit će vam terapiju. Izrađuje se posebno prilagođena individualna udlaga koja će spriječiti daljnje trošenje zuba, te zaštiti vaš zglob i mišiće od daljnjeg naprezanja. Ukoliko je bruksizam već doveo do oštećenja zuba, potrebno je prethodno sanirati vaše zube novim ispunima ili protetskim radovima.   MOGU LI DJECA PATITI OD BRUKSIZMA I djeca mogu patiti od bruksizma. Postoji više faktora koji mogu uzrokovati bruksizam kod djece. Osim emocionalnog stresa, to mogu biti rast i nicanje zuba, nepravilno postavljeni zubi, genetska predispozicija, alergije, stanja i bolesti koje otežavaju djeci disanje preko noći. Bruksizam kod djece može se javljati samo povremeno, može biti prolaznog karaktera, a može se nastaviti i u odrasloj dobi. Ukoliko stomatolog procjeni, djeci se mogu izraditi udlage za noćno škripanje, ali važno je napomenuti da su potrebne redovite kontrole zbog rasta i razvoja čeljusti te često mjenjanje udlaga.   NA KOJI NAČIN VI MOŽETE SMANJITI ŠKRIPANJE I STISKANJE ZUBIMA Budući da ne postoji stomatološka terapija koja će zaustaviti vašu potrebu za stiskanjem i škrgutanjem zubima i ukloniti uzrok bruksizma,  različiti su načini da sami pokušate stvoriti otpornost na stres ili barem ublažiti vašu potrebu za stiskanjem zuba. Ukoliko možete, pokušajte izbaciti ili smanjiti svakodnevne stimulanse kao što su kava, alkohol i cigarete. Izdvojite vrijeme za sebe i prakticirajte opuštajuće tjelovježbe, te tehnike disanja kako biste se opustili barem pola sata u danu. Danas ljudi sve više odlaze na psihoterapiju, kako bi rješili svoje emocionalne probleme ili se naučili nositi sa svakodnevnim stresom, tako da je i to jedna od opcija.

Redovito perem zube, ali i dalje imam kvarove Jeste li se ikada zapitali zašto se događa da unatoč vašem redovitom pranju zuba, svejedno često posjećujete stomatologa, koji vam i dalje nalazi plak na zubima, a još gore i novonastale karijese ? Najvjerojatnije koristite neodgovarajuću četkicu ili primjenjujete krivu tehniku četkanja pri pranju zuba. Ako perete zube na način da što bržim potezima četkate lijevo-desno, gore-dolje sve dok ne postignete osjećaj da su zubi glatki, koristite krivu tehniku. Naime, takvi pokreti su veoma abrazivni za zube i desni, te na taj način oštećujete zubnu caklinu i riskirate nastanak bolesti desni. Micanjem četkice lijevo-desno samo čistite površinske naslage na zubima, dok bi u pravilu trebali čistiti i prostor između zubi koji je prepun zaostale hrane i bakterija. Isto tako ako vrijeme četkanje prekratko traje, riskirate zaostali plak koji uzrokuje nastanak karijesa.   1.ODABIR ČETKICE I PASTE ZA ZUBE   Prvi korak u pravilnoj higijeni je svakako odabir odgovarajuće četkice. Važno je izabrati četkicu odgovarajuće veličine koja je prikladna veličini vaših usta, bolje su četkice s manjom glavom kojom pravilno i bezbolno možete očistiti i teško dostupna područja u ustima. Isto tako važno je da je četkica mekana i s nježnim vlaknima. Pretvrde i grube četkice mogu oštetiti zubno meso ( povlačenje zubnog mesa) i uzrokovati krvarenje zubnog mesa. Četkicu je preporučljivo mijenjati svaka tri mjeseca ili nakon jačih prehlada, gripa ili upala grla. Što se tiče odabira zubne paste, i ukoliko nema nikakvih specifičnih problema, možete izabrati pastu prema vlastitom izboru. Međutim, ukoliko je prisutna preosjetljivost zubi, krvarenja i upale desni onda vam specijalizirana pasta može više pomoći, dok bi se zubi skloniji nastanku karijesa trebali prati pastama koje imaju povećan sadržaj fluora, budući da on smanjuje šansu za razvoj karijesa i jača caklinu zuba.   2.TEHNIKA PRAVILNOG ČETKANJA ZUBI   Postavite četkicu na način da dlačice dodiruju zube i zubno meso pod kutem od 45. Pola četkice mora biti prislonjeno na zub, polovica na zubno meso. Radite male kružne pokrete sa laganim pritiskom po zubima i zubnom mesu, prelazeći tako vanjske plohe svih gornjih i donjih zuba. Ne zaboravite nakon toga na isti način prijeći preko unutrašnjih ploha svih zuba. Na kraju dobro očetkajte i grizne plohe svih zuba. Ukoliko se pri četkanju pojavi krvarenje desni,  ni slučajno ne smijete prekinuti četkanje. Krvarenje je znak da je prisutna upala desni. Dakle, jako je važno nastaviti redovito četkati kako bi upala prestala.   3.TRAJANJE I UČESTALOST ČETKANJA   Zube je potrebno prati 2-3 minute kako bi se učinkovito uklonili plak i bakterije sa zubnih ploha. Pranje zubi bi trebalo biti nakon svakog obroka, ali dovoljno ih je oprati ujutro i navečer prije spavanja. Pritom je važno izbjegavati prati zube odmah nakon ispijanja kiselih ili gaziranih napitaka, te nakon obroka koji sadrže kiselo voće (limun, naranča, grejp) jer to može dovesti do oštećenja cakline (potrebno je pričekati barem 20 minuta).   4.DODATNI SAVJETI   Uz pravilnu tehniku četkanja neophodno je koristiti zubni konac ili interdentalne četkice kako bi međuzubni prostori bili čisti, budući da je to pogodno mjesto za razvoj karijesa. Interdentalne četkice su praktičnije i preporuka su za pacijente koji nose ortodontski aparatić. Također je potrebno redovito posjećivati izabranog stomatologa kako bi se obavili preventivni pregledi, profesionalno čišćenje i uklanjanje zubnog kamenca.